Spadate li među one koji još uvijek vjeruju da je štednja vrlina?
Pogrešno su nas učili:
…da je odgovorno odricati se,
… da treba čekati bolje sutra i
… kako je pametno čuvati za “crne dane”.
Možda je to imalo smisla nekad i možda zaista nekome pomaže.
Međutim, u ekonomiji znanja, štednja često znači stagnaciju. Štedimo na učenju, na odmoru, na vidljivosti. Štedimo na idejama, i na samima sebi.
Kad štednja prestaje biti vrlina
Svjetski dan štednje obilježen je prije dva dana. Čuli smo stotine netraženih savjeta o racionalnosti, sigurnosti i odgovornosti – i svi zvuče razumno. Rijetko tko spomene da previše razuma može ugušiti život.
Zato danas, kad se prašina s “dana štednje” slegla, pitam: što ako nas upravo štednja čini manje slobodnima – i ekonomski, i osobno?
1. Kad svi štedimo – ekonomija staje
Manja potrošnja znači manju potražnju, manje posla, manja primanja. U ekonomiji to zovu paradoks štednje: Ono što je razumno za pojedinca, postaje štetno za društvo.
2. Novac koji miruje gubi vrijednost
Inflacija polako “jede” ono što čuvamo. Ako štednja ne donosi povrat, ona zapravo znači gubitak. Vrijedi i za novac, i za znanje.
3. Kad kapital ne kruži – nema stvaranja
Novac koji stoji ne gradi ništa. Uložen – pokreće ideje, poslovanje i ekonomiju.
Zadržan – guši razvoj.
Isto vrijedi i za ideje, veze, i znanje: tek kad ih dijelimo, stvaraju vrijednost.
4. Kultura štednje postaje kultura straha
Kad stalno štedimo “za crne dane”, zaboravimo živjeti - za svaki dan.
Strah od trošenja preraste u strah od pokušaja. Ništa ne koči inovacije kao mentalitet oskudice.
5. Neravnomjerna štednja produbljuje nejednakosti
Štedjeti može samo onaj tko ima višak. Kad štednja postane moralni imperativ, nejednakost se prikriva etiketom “odgovornog ponašanja”.
A sustav ostaje isti, samo s više osjećaja krivnje kod onih koji nemaju što štedjeti.
Kako znati kad je štednja dobra ideja?
Kad vam sljedeći put preporuče štednju, razmislite.
Bi li bilo dobro da vaši klijenti ili poslodavci “štede” na vašoj plaći, uvjetima rada ili kvaliteti za klijente? Ako to ne bismo prihvatili od drugih, zašto to činimo sami sebi?
Štednja ima smisla samo kad čuva vrijednost, ne i kad je sputava. Zato, umjesto da štedite – ulažite. U znanje, u odnose, u svoju vidljivost. To su jedine investicije koje s vremenom rastu.
Štednja je precijenjena. Dok (misliš da) čuvaš novac - zapravo najčešće gubiš vrijednost.
Novosti: O novcu, poslu i odlukama
Koga zanima što objavljujem na linkedinu, a nema vremena čitati redovno:
Pomagati drugima traži balans - jer beskrajno davanje ima i svoje štetne posljedice za sve i postaje kontraproduktivno
Još uvijek je aktivan TEST: Za par minuta provjerite koliko ste spremni za pasivne prihode (Hvala: Marina Dubravčić i Mario Jurčić )
Ljudski potencijali: Svega novoga u sezoni ljudskih potencijala! Drago mi je da ideja napreduje i da okupljamo sve veći broj članova Udruge u kojoj volontiram, a koju vodi Barbara Maheshwari.
Brendiranje za introverte: Četvrtak, NOVI TERMIN besplatnog masterclassa ( sa Sanja Moralic)
USKORO radimo novu radionicu: Predstavi se nepripremljen/a na engleskom (sa Edita Bandur)
Još 59 dana do kraja godine
Ako ti treba malo jasnoće, podrške ili iskrenog razgovora o tome kako tvoje znanje, iskustvo i priča mogu postati vidljiviji i vrijedniji, rezerviraj kratki besplatni termin, da zajedno pretvorimo tvoju ideju u prvi mali, stvarni korak.
Vidimo se, online ili offline. Vidljiva sam još 59 dana
